Skip to main content

Miloš priča za Ekonometar

Marljivi poput pčela, digitalnu košnicu  izgradili smo s puno truda i ljubavi, a danas smo srećni što tu rade zaista kvalitetni i vredni ljudi. 

Nije jednostavno u jednom članku navesti sve ono što što čini jednu kompaniju, sav trud uložen u stvaranje ne samo jedne high tech zgrade, nego kuće za pregršt talenata koji tu grade svoju budućnost! Ipak, Miloš je za Ekonometar pokušao da sažme godine i godine rada i iskustva koje su učinile da se danas nađemo upravo tu, na mestu gde se sreću i okupljaju neverovatne IT kompanije. 

U nastavku pročitajte ceo interviju.

 

m

 

“Pre tri godine, kompanija „Studio present“ koja radi u sferi digitalnih tehnologija, imala je poslovne prostorije u jednom salonskom stanu u centru Subotice, gde su se njihovi zaposleni gotovo već sudarali i sedeli za gusto poredanim računarima. Danas, smešteni u svom  novom poslovnom prostoru razmišljaju o podizanju još jednog sprata. 

„Mi svake godine imamo sve više posla, korona na nas nije uticala, nije nam donela nove poslove, oni rastu istom tendencijom kao i pre. Epidemija nije uticala na naše poslovanje, jer se mi bavimo poslovima koji su dugoročni, te naši klijenti nisu oni koji od  danas do sutra treba da zadovolje neke potrebe na internet tržištu. Mi sarađujemo sa agencijama i velikim kompanijama koje dugoročno planiraju. Zbog toga mi već znamo šta ćemo sledeće godine da radimo“ priča za „Ekonometar“ Miloš Ćuković, projekt menadžer kompanije. 

Upravo činjenica da pred sobom imaju mnogo sigurnog posla, podstakla ih je da se udruže sa još dve kompanije i izgrade svoj poslovni centar „Digital Hive“. U ovoj digitalnoj košnici uz „Studio present“ nalaze se još kompanije „ICB tech“ i „Erd soft“ koje takođe posluju u IT sektoru, ali u različitim oblastima. Zgrada je građena po njihovim nacrtima, kako bi odgovarala potrebama kompanija. Svaka od kompanija enterijeru u kojem radu utisnula je lični pečat. „Studio present“ mnogo drži do udobnosti i potrebe da svakom zaposlenom bude prijatno dok radi, te je čitav prostor ispunjen zelenilom, čak je i staro drvo masline u sred jednog radnog stola, a saradnici iako raspoređeni po fazama posla u kojima rade, po pravilu sede do osobe sa kojom imaju i najbliži lični kontakt. Ovde se mnogo radi, te niko gotovo i ne podiže pogled sa ekrana na dolazak posetilaca, ali fotografije na zidu sa brojnih izleta pokazuju i da je to rad u prijateljskom okruženju. Zajednički objekat tri kompanije izgrađen je i uz pomoć Fondacije „Prosperitati“ koji je u to uložio nešto preko 20 miliona dinara. 
Kompanija „Studio present“ trenutno se fokusira na rad sa stranim klijentima. Miloš Ćuković objašnjava da su već nekoliko godina razmišljali da otvore i firmu u inostranstvu, u SAD ili Nemačkoj. „Bila nam je potrebna kancelarija u inostranstvu zbog našeg utrošenog vremena za dvostruko više novca. Klijenti u Srbiji našu satnicu plaćaju između 30 i 50 evra, a nemački između 80 i 120 evra za isti posao. Pre godinu i po dana  u Nemačkoj, u gradu Karslrue smo registrovali preduzeće „Studio present“, priča sagovornik „Ekonometra“. Na izbor Nemačke uticala je slučajnost što su upoznali Scharinger Hansa  koji je upravo završio studije menadžmenta. I u vreme digitalnog poslovanja važno im je bilo da imaju „svog“ čoveka na terenu. To je donelo i dva velika uspešna posla: za javnu službu  jedne pokrajinu rade veliki projekat korišćenja digitalne platforme za širok spektar korisnika, dok za jedan univerzitet rade na platformi interne, zatvorene komunikacije između studenata i profesora.

„To su poslovi koji nam daju odlične reference. Za poslove u Nemačkoj važno je da postoji i taj fizički kontakt, prilikom sklapanja poslova Nemci vole da vide čoveka sa kojim posluju, vole da je taj čovek iz Nemačke i da je firma registrovana u Nemačkoj“, kaže Ćuković. 
Trenutno preduzeće polovinu poslova ostvaruje sa inostranim partnerima, i kažu nema razlike u zahtevima između domaćih i stranih klijenata, ali se često dešava da je komunikacija sa naručiocima posla iz inostranstva mnogo lakša. 
Miloš Ćuković kaže da gotovo 80 odsto zaposlenih dolazi sa  Visoke škole, te da profesori već na osnovu sposobnosti i interesovanja studente usmeravaju u različite IT kompanije. U znak zahvalnosti za dobru saradnju, upravo je sredinom oktobra na Visokoj tehničkoj školi strukovnih studija “Studio present” otvorio i jednu svoju učionicu koja oponašnja njihov neformalni radni prostor. 

“Mi smo do sada isplatili i oko milion dinara na ime stipendija studentima koji su u svoje slobodno vreme bili spremni da dođu i sa nama rade na razvijanju nekih ideja”. 

Mada je pojam digitalizacije države i uprave u javnom govoru sada prisutan do karikiranost, Ćuković kaže da ne vidi da se išta promenilo u uslovima njihovog poslovanja. Država im nije odobrila nikakve olakšice, niti olakšala prostor poslovanja, istovremeno, iako u Subotici postoji niz jakih IT kompanija koje su poznate i na nivou države i Evrope, grad ih ne prepoznaje kao partnere za dijalog i kreiranju javnih usluga i uslova života u ovoj sredini.
“Upravo zbog toga na našu inicijativu napravili smo klaster IT kompanija, koji takođe ima sedište u “Digital Hive” kući, jer je interes svih nas da sarađujemo. Napravili smo džentlemnski dogovor da nema otimanja i preuzimanja radnika, prirodno je da ljudi menjaju poslove i okruženje u skladu sa svojim potrebama i svojom prirodom, ali to treba da se odvija sporazumno. Osim toga, ovako okupljeni u klasteru imamo veće mogućnosti kada konkurišemo za velike projekte“ priča Miloš Ćuković. Dodaje: kada bi članice klastera iznele podatke koliko su platile poreza gradu i državi, brzo bi se uvidelo koliko su značajni za ovu sredinu.
„Studio present“ je učestvovao i u nekoliko prekograničnih projekata, a upravo pred početak epidemije otpočeli su i sa „otvorenim danom“ kada su im stizali zainteresovani studenti i učenici iz čitave Srbije. 


Pametna košnica

Zgrada „Digital Hive“ smeštena je u širem centru Subotice, ima svoj parking za zaposlene i posetioce, a unutar nje, osim poslovnih prostorija sve tri kompanije psotoje i sale za sastanke koju zajednički koriste, kao i kafeterija. U unutrašnjem dvorištu imaju terasu sa mnogo zelenila i malim jezerom sa ribicama i lokvanjima. Miloš Ćuković kaže da su otkupili i susednu kuću u kojoj nameravaju da naprave nešto poput društvene prostorije za zaposlene, sa bilijarom, saunom, prostorom za organizovanje dečijih rođendana.